slajd01.jpg
slajd01.jpg
slajd01.jpg

1702716523 0 02 05 12b7cc296a60e9e59b7659476e5a872695f47ee8c2acf2942ff153831a2a99e5 b83e3d6731998efdU jučerašnjem izdanju emisije „Medikament“ Radio Kotora, govorili smo o temi Kako doživjeti stotu. Gošća gradskih talasa bila je Ljudmila Ulićević, korisnica Doma starih “Grabovac”, koja je nedavno proslavila stoti rođendan.
 
Ona ne krije oduševljenje proslavom koju su joj, krajem novembra, priredili zaposleni u risanskom Domu starih.
 
,,Plesalo se, igralo se kolo, obišla sam sve stolove i pozdravila drugove i drugarice koji su u Domu. Pripremili su mi i veliku tortu sa svjećicama. Slavila sam i ranije rođendane, ali nikada u ovoj mjeri, ovako ne može niko nego Dom. Imam veliku uspomenu. Ovaj rođendan ne mogu zaboraviti, oduševljena sam i sada sam puna zadovoljstva”, kažala je Ulićević.
 
Ona već pet godina boravi u Domu, a kako smo saznali od zaposlenih u ovoj ustanovi, došla je sa suprugom i u “Grabovcu” su zajedno postavili 70. godišnjicu braka 2020. godine, a nažalost, njen suprug je umro godinu kasnije.
 
Ističe da joj je u Domu odlično, da nema zamjerki i da im je veoma zahvalna na proslavi za stoti rođendan.
 
,,Živjela sam najprije kod majke i oca u Bijeloj, sve dok se nisam udala. Nakon udaje sa mužem sam živjela u Splitu i drugim gradovima bivše Jugoslavije. Zajednički smo živjeli veoma dobro i složno, nismo se mnogo je sjekirali, to smo gledali da izbacimo. Nastojali smo da se hranimo dobro i da radimo, imali smo baštu pa smo sadili pradajiz i druge biljke.
Tako bi i mladim preporučila da se što manje sekiraju, da vode računa kako se hrane i da rade, jer se jedino od rada može živjeti”, poručuje Ulićević.
 
Kako dodaje, bila je zaposlena u Perastu u vojnom šnajderaju.
 
,,Tamo sam radila do udaje, zatim je došao moj muž i poveo me, ostavlja se sve i ide prema onome ko te voli, treba pratiti ljubav. Imam sina i kćerku, unuke i praunuke, imam ih ukupno devetoro”, naglašava ona.
 
Na pitanje gdje je bilo najljepše živjeti, ističe da je najljepše kod roditelja.
 
,,Lijepo je kada naiđete na dobrog muža i dobro se slažete. Ja sam u tom braku dobila dvoje djece, imala sam obaveza oko njih pa nisam radila. Prije nego što sam dobila djecu radila sam kratko u Splitu u brodogradilištu “Vicko Krstulović””, prisjeća se ona.
 
Kako dodaje, udala se sa 23 godine, a mlade savjetuje da vode računa koga biraju za životnog partnera.
 
Emisiju možete poslušati na linku Medikament.

"Što manje briga, a što više ljubavi, tajna je dugovječnosti" kaže naša korisnica Ljudmila Ulićević, sa kojom smo danas proslavili njen stoti rođendan.

Ljudmila je neko ko nam iz dana u dan pokazuje da su godine samo broj, da životu treba pristupiti radoznalo i sa osmjehom dočekati svako novo sjutra.

IMG 47bc3b5e76681f7d947522108fccf78f V

 

dom starih1

Dan Doma starih u Risnu po peti put obilježen manifestacijom Noć mode. Kreacije crnogorskih modnih kreatorki Marine Banović i  Ane Kovačević prezentovalo 20 stanara ove ustanove.

NOĆ MODE ZA RISANSKE SENIORE

Dom starih „Grabovac” u Risnu najstarija je državna ustanova te vrste u Crnoj Gori. Od 1947. godine bavi se zbrinjavanjem starih, invalidnih i nemoćnih lica, a trenutno pruža usluge za 225 korisnika. Oni su  zbrinuti na odjeljenjima Palijativne njege (76), Demencije (19) i Psihogerijatrije (130 korisnika). Krajem 2020. započet je proces uključivanja ove ustanove u zdravstveni sistem Crne Gore, čime bi se stvorili uslovi za prevazilaženje problema nedostatka kadra.

Zaklonište siromaha kotorskih

„Zaklonište siromaha kotorskih”, koje su 24. aprila 1901. godine u Dobroti otvorile časne sestre reda „Sveti križ” zbrinjavalo je ljude svih vjeroispovjesti. U početku je pružalo usluge za 25 korisnika. Ovo prihvatilište smatra se začetkom današnjeg Doma starih u Risnu. ─ Matične knjige, odnosno spiskove korisnika Zakloništa od 1930. godine do 1941. godine, ovjeravale su opštinske vlasti. Za vrijeme italijanske okupacije to je radila i njihova gradska uprava, iza čega se može pretpostaviti da je ono bilo ozvaničeno i vjerovatno dobijalo materijalnu potporu ─ nalazimo u objašnjenju dostupnom na veb-sajtu ove ustanove[1].

U Domu starih modernizuje se pristup uslugama na način što je omogućeno elektronsko zakazivanje zdravstvenih pregleda, a vrši se i elektronsko propisivanje zdravstvenih recepata.

U planu je omogućavanje pristupa Elektronskoj apoteci, a u ovom trenutku ljekovi se nabavljaju iz budžeta Doma, posredstvom tendera. U ovu svrhu godišnje se utroši oko 30,000 evra, a Dom korisnicima obezbjeđuje i specijalizovani bolnički prevoz uz obaveznu pratnju od strane stručnog kadra.

Dom starih „Grabovac” angažuje 2 stalno zaposlena ljekara, a po potrebi angažuje još 7 ljekara specijalista. Korisnici mjesečno izdvajaju 400-750 evra na račun obezbjeđivanja usluga ove ustanove.

Ipak, nedostaje kadra

U ovom trenutku veliki problem predstavlja nedostatak medicinskog kadra u Domu starih. Po riječima menadžerke sistema kvaliteta ove ustanove mr Anđele Rašković, potrebno je povećati broj medicinskog osoblja za minimalno ¼. Ona navodi da iako su zarade povećane 20%, ipak su one znatno niže nego u zdravstvenim ustanovama, pa nije rijedak slučaj da osoblje Doma nastavlja radni angažman u nekoj od crnogorskih zdravstvenih ustanova. Planirano je da povećanjem zarada ovaj problem bude prevaziđen.

Pored neophodne svakodnevne uslužne i zdravstvene brige, u Domu starih naglašavaju da je korisnicima ne manje bitno obezbijediti kvalitetan kulturno-zabavni život i ponuditi aktivnosti kojim bi njihov ukupni doživljaj boravka bio optimizovan. Na raspolaganju su im programi radne i okupacione terapije, a najmanje dva puta godišnje organizuju se prodajne izložbe učesnika programa radne terapije. Interne priredbe, izleti, lutrije, rođendanske zabave, obilježavanje praznika, programi interakcije sa širom društvenom zajednicom, pogotovu sa Vrtićem i Osnovnom školom iz Risna, kao i brojni drugi programi čine  bogatu svakodnevnicu Doma.

Tradicionalno, na Dan ove ustanove, 1-og oktobra, u dvorištu Doma organizuje se i Noć mode. (1. oktobra se obilježava Dan Ustanove i Međunarodni dan starijih, dok se prethodnih godina Noć mode nije kalendarski vezivala za ove datume). Ove godine je po peti put organizovana ova korisnicima veoma draga manifestacija. Pistom je prošetalo 20 stanara Doma. Uz Opštinu, resorno ministarstvo i Ministarstvo zdravlja, Noć mode su podržali brojni sponzori, a u muzičkom dijelu programa nastupila je poznata crnogorska solistkinja Nina Žižić. Inicijatorka ovog dešavanja je Nataša Milosavljević Šćepanović.

Događaj kom se raduju 

U prisustvu predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva zdravlja,  predstavnika  Opštine Kotor, brojnih gostiju i saradnika, Dan Doma starih u Risnu obilježen je revijom mode čiji su manekeni bili korisnici usluga ove ustanove. Njih 20 promovisalo je kreacije modnih kreatorki Marine Banović i Ane Kovačević.

U ime JU Dom starih „Grabovac” skup je pozdravila i vodila mr Anđela Rašković, menadžerka sistema kvaliteta ustanove. ─ Želim Vas podsjetiti da je jedan od glavnih ciljeva ove manifestacije razbijanje predrasuda o Ustanovama koje se bave zbrinjavanjem odraslih i starih lica, kao što je naša – navela je ona.  Ističući da se zaposleni trude da raznolikim kulturnim i drugim sadržajima korisnicima Doma omoguće kvalitetno ispunjeno vrijeme, mr Rašković je podsjetila da se ovdje tradicionalno organizuju  svečanosti povodom obilježavanja 29. novembra, 1. maja, 21. maja, 13. jula, dočeka Nove godine, vjerskih praznika, umjetničkih izložbi, kao i jednodnevni izleti koji se realizuju širom države.

palijativna

DA KAO ZAJEDNICA PRUŽIMO SVU POMOĆ

Briga o obezbjeđivanju dostojanstvenih uslova života onima kod kojih su iscrpljeni svi     modaliteti liječenja trebalo bi da bude podignuta na još značajniji nivo u našem društvu. Pored zdravstvenih ustanova, koje se doživljavaju kao podrazumijevani medij u pružanju tih usluga, potrebno bi bilo uključiti sve sektore društva koji mogu dati doprinos u zbrinjavanju ovakvih pacijenata i pružanju palijativne njege. Takođe, kao društvo treba da povedemo računa o sistemskom pružanju usluga u ustanovama za smještaj starije populacije. Ovim povodom upriličena je stručna sesija na Devetom sajmu medicine u kojoj su učestvovali predstavnici domova za stare, stručni kadar, ali i donosioci odluka u ovom sektoru. Skup je moderirala dr Slađana Ćorić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja.

Palijativna njega kao multidisciplinarni izazov za cijelo društvo

─ U pružanju palijativne njege treba da učestvuju svi segmenti društva ─ poručeno je sa skupa posvećenog ovoj temi na Devetom sjamu medicine. Podsjetivši da je palijativna njega sveobuhvatna briga o pacijentu koji je najčešće obolio od hroničnih neizlječivih bolesti, a ona zahtijeva medicinski, socijalni, psihološki, pa i duhovni podsticaj, dr Slađana Ćorić je naglasila da je jasno da palijativnoj njezi treba dati primat i pronaći modalitete za unapređenje ove oblasti. ─ Baveći se palijativnom njegom sa aspekta Ministarstva zdravlja, naišla sam na brojne izazove jer je ona u našoj zemji bila totalno nerazvijena. U važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti naišli smo na određena ograničenja koja su onemogućila da se znatno ranije krene u navedene reforme ─ objasnila je dr Ćorić.

Drugi izazov je regulisanje pružanja palijativne njege u domovima za stare, koji nijesu zdravstvene ustanove, a Zakon o zdravstvenoj zaštiti nalaže da se ovaj vid usluge može pružati samo u zdravstvenim ustanovama.  Što se tiče zdravstvenog segmenta, objašnjeno je dalje, jedan dio palijativne njege tiče se pacijenata koji žive sami u kućama, koji imaju neka hronična nezarazna obojenjenja, ali mogu i dalje da vode računa o sebi. Tu je previđena njegu u kući pacijenta, ali naravno da ni ona ne može da bude adekvatna ako nema podršku servisa socijalog staranja, kroz servis gerontodomaćice i druge servise koje pruža to ministarstvo.

Dr Ćorić podsjeća da je u vezi sa tim funkcionisao međunarodni projekat iz 2019. godine koji se odnosio na  unapređenje brige starih kroz medicinski doprinos, na način što ljekar prati stanje svog pacijenta savremenim tehnologijama pomoću mobilne aplikacije i pametnog sata. Pilot projekat je rađen u Domu Zdravlja Tivat i ja se nadam da će biti odličan primjer i model koji treba da zaživi i u drugim domovima zdravlja, ocijenila je dr Ćorić,

Inspirisana slučajem nedostatka empatije u pogledu pravovremenog zbrinjavanja starijeg pacijenta, dr Ćorić je istakla potrebu da se intenzivira društvena polemika o adekvatnom pružanju zdravstvene zaštite starijoj populaciji. U okviru te namjere bilo je inicirano da u dijelu palijativne njege na svakom odjeljenju budu obezbijeđene zasebne sobe za palijativno zbrinjavanje. Uz konstataciju da takav vid podrške starijima kod nas nije zaživio, dr Ćorić navodi i zamisao da se u saradnji s Medicinskim  fakultetom i Ministarstvom prosvete osmisli model jednogodišnje edukacije zdravstvene njege koji bi bio usmjeren za ove vrste potrebe. ─ Ta jednogodišnja obuka bi podrazumijevala da ta lica koja učestvuju u pružanju zdravstvene zaštite pacijenta mogu da ih nahrane, presvuku i da vode računa o higijeni pacijenta. Znamo da su zdravstveni radnici opterećeni, znamo da nema motivisanosti za rad u domovima za stare, jer koeficijent rada nije kao u zdravstvenim ustanovama, zato je neophodno osmisliti školu za njegovateljice kako bi pomogle u pružanju usluga palijativnim pacijentima ─ kazala je dr Ćorić. Ona je objasnila da se sistem i na taj način bori da se uspostavi model da svi koji na ovaj način učestvuju u pružanju zdravstvene zaštite, naročito kada je u pitanju palijativna njega, imaju koeficijente koji su malo veći u odnosu na neke druge.

Proteklog vikenda u JU Dom starih "Grabovac", realizovana je obuka za primjenu tehnika GRABFIPS,  u radu sa osobama oboljelim od demencije. Kako je gostujući u Jutarnjem magazinu “Grad” kazala psihološkinja Biljana Cimbaljević, obuka je realizovana kroz projekat "Zaštita prava na dostojanstveno starenje i prevencija demencije" koji sprovode Zavod KROG/Institute Circle i Udruzenje Impuls uz podršku Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije i Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

,,Obuku je pohađalo 20 volontera Udruženja “Impuls” koji rade i volontiraju u oblasti demencije. Volonteri su osim teoretskog dijela, imali priliku da praktično učestvuju u sesijama sa korisnicima Doma starih”, kaže Cimbaljević.

Kako podsjeća, GRABFIPS kao metod očuvanja fizičkih i mentalnih kapaciteta korisnika oboljelih od demencije je jedinstveni program u Crnoj Gori.

,,Primjenjuje se u Domu starih od 2011. godine, a nastao je kao produkt saradnje sa njemačkim stručnjacima i njihovim volonterima koji su radili na jačanju kapaciteta zaposlenih u ustanovama koje rade sa osobama sa demencijom. Prof. dr Diter Melbauer je kreirao program vježbi, a mi smo u tom periodu dok smo se obučavali za primjenu programa, prilagodili orginalnu postavku modela uslovima rada u Domu starih “Grabovac”. Cilj ovog modela je da jača mentalne kapacitete odnosno da pomogne osobama sa problemima demencije, da što duže ostanu mentalno i fizički aktivni”, pojašnjava Cimbaljević.

Program GRABFIPS se u “Grabovcu” implementira tako što se svakog radnog dana održavaju sesije u trajanju od 45 minuta, dodaje ona.

,,Postoji 20 sesija i kada završimo taj ciklus krećemo od početka. Svaka sesija ima svoju teme koje su poznate i prilagođene našim korisnicima kao što su voće, povrće, proslave i slično, a u okviru ovog programa koristimo različite tehnike kao što su: tehnika reminstencije, komunikacije kako verbalne tako i neverbalne, tehnika grupnog rada i fizičkih vježbi. Program je prije godinu i po akreditovan kod Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu”- zaključila je Cimbaljević.

Emisiju možete poslušati na linku Jutarnji magazin Grad

Preuzeto sa: https://radiokotor.info/clanak/drustvo/cimbaljevi%C4%86:-realizovana-dvodnevna-obuka-za-primjenu-tehnika-grabfips-(audio)/2

 

Prethodna dva dana, u našoj Ustanovi - Dom starih "Grabovac", realizovana je obuka za primjenu tehnika "GRABFIPS" u radu sa osobama oboljelim od demencije.
Obuka je realizovana kroz projekat "Zaštita prava na dostojanstveno starenje i prevencija demencije" koji sprovode Zavod KROG/Institute Circle i Udruzenje Impuls uz podršku Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije i Ministarstvo javne uprave Crne Gore.
Obuku realizuju treneri: gospođa Biljana Cimbaljević - psihološkinja i gospodin Emil Luković - fizioterapeut.
Obuka je bila namijenjena volonterima iz pet opština (Nikšić, Plužine, Šavnik, Plav i Gusinje) koji su bili angažovani da kroz projekat pružaju laičku PSP podršku osobama u riziku i oboljelim od demencije, njihovim porodicama i njegovateljima.
Tokom obuke jedan od volontera Udruzenja Impuls, student psihologije, Radovan Suknović, za naše korisnike je pripremio mali repertoar guslarskih pjesama što je korisnicima bilo vidno emotivno ali i zabavno.
Zahvaljujemo se Udruzenju Impuls na sjajnoj saradnji i ukazanom povjerenju.